top of page

                                      Chang’e 4

   Istorija sletanja ljudskih ruku napravljenih objekata na Mesec je velika. Prva sletanja datiraju još iz 1959. godine kada su Rusi poslali Lunu 2 na Mesec. To je ujedno prvi objekat sa Zemlje koji je došao do Meseca. Kako je vreme prolazilo I kako se tehnologija razvijala, ljudi su imali sve veće mogućnosti da šalju letelice na Mesec pa I same ljude. Tako dolazimo do misija Apolo. Apolo 11 je prva misija u istorjii koja je odvela ljude na površinu Meseca, a sve prethodne misije su bile ili odlazak u orbitu radi testiranja I vežbanja, a neke su nažalost bile I tragične sa smrtnim ishodom astronauta. Kroz taj period uspona ljudske civilizacije, spominjali su se uglavnom Rusija I Amerika, koje su se svim silama trudile da ispitaju naš prirodni satelit I osvoje ga.

   Nova godina nam je donela I nove šanse I nove nade za astronautska takmičenja. Tu šansu su iskoristili kinezi, čija je  sonda sletela na tamnu površinu Meseca, odnosno onu koju mi ne vidimo sa Zemlje. To je ujedno I prva misija koja je sletala na tamnu stranu. Pre Chang’e 4 je sleteo Chang‘e 3 koji će možda biti napisan u nekim narednim tekstovima. Uglavnom, kinezi su se aktivirali I prete da postanu možda jedna od najjačih svemirskih sila.

   Chang’e 4 se sastoji od lendera I rovera. Lender ima 1200 kg, a rover ima 140 kg. Namenjena su za istraživanja tamne strane sa svojim skupocenim instrumentima. Lansirana su sa lansirne rampe u Sičuanu u Kini 7. decembra 2018. godine, a meko spuštanje su napravili 3. januara 2019. godine. Lokacija spuštanja je krater Von Karman. S obzirom da Mesec zaklanja komunikaciju radio signalima sa Zemljom, u lagranževu tačku L2 je postavljen satelit koji služi kao radio relej I omogućava komunikaciju. Satelit ima masu od 425 kg I ima antenu od 4.2 m koji prima X signale sa rovera I lendera. Zajedno sa satelitom su lansirana I dva mikrosatelita od kojih jedan nije uspeo da uđe u orbitu Meseca, dok je drugi uspeo. Njegov zadatak je da ispituje uticaj svemirskog okruženja I da ispituju nebo na malim frekvencijama što nije moguće obaviti sa Zemlje. Yutu 2 je mali rover koji je pokretan. Ima instrumente za merenje temperature I koristiće ga za merenje temperature tokom dugih lunarnih noći. Lender je opremljen mnogim savremenim instrumentima. Ima dve kamere, od kojih je jedna postavljena dole I može uživo da prenosi površinu iznad 12 km. Druga kamera je postavljena na vrhu I može da rotira 360 stepeni. Ima sprektrometar koji je zadužen za beleženje solarnog vetra I njegovog uticaja na Mesec. Možda I najznačajniji deo za nauku je I ekosistem montiran na lenderu. Posejani su pamuk, paradajz pšenica I pratiće se njihov rast u uslovima kakvi su na našem Mesecu. Ovaj poduhvat podseća na to kada su Rusi slali psa Lajku koja se bezbedno vratila iz orbite Zemlje. Ima jos paradajza I voćnih muva. Larve će proizvoditi ugljen-dioksid, dok će biljke da proizvode kiseonik putem fotosinteze. Naučnici se nadaju da će se ovaj proces dobro uspostaviti I da će se proizvoditi energija u malom kontejneru veličine 18 cm.

   Ova misija može dosta da doprinese razvoju nauke, a I da posluži razvoju Chang’e 5 I Chang’e 6 koji će možda jednog dana I zaživeti. Nadamo se da će uskoro I ljudi da se vrate na Mesec, s obzirom da je dogodine, 2019. godine, tačno 50. godina od sletanja prvog čoveka na površinu našeg prirodnog satelita.  

_104676515_mediaitem104676514.jpg
China-Chang-e-4-Moon-landing-space-16798
Yutu-2-deployed-UTC1422-jan3-2019-2clep-
bottom of page